Sedmicama najavljivana promjena imena BBI tržnog centra konačno se jučer dogodila. Novi naziv držan je u strogoj tajnosti, a mnogi su ostali razočarani kad su saznali da je BBI preimenovan u ARIA jer su se nadali da će biti vraćen prijeratni naziv “Sarajka”. O nekim od jezičkih aspekata dojučerašnjeg naziva pisao je ne na svome Facebook profilu dr. sc. Alen Kalajdžija, naučni saradnik Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem je obavljao i funkciju direktora u dva mandata.
ALEN KALAJDŽIJA
I nastaše različiti komentari. No, komentare nastranu, da vidimo kako smo zvali taj objekt. Svima je vjerovatno poznato da je u govornom jeziku dominantno rasprostranjen izgovor skraćenice BBI kao [bi-bi-aj], što odgovara engleskom načinu izgovoru slova latiničnog grafijskog sistema prilagođenog tom jeziku, tj. spelovanju.
Sad se postavlja teže pitanje: Zašto smo govorili ili ćemo možda govoriti i dalje [bi-bi-aj] kad smo mogli ili ćemo možda moći artikulirati bosanskim načinom izgovora slova abecede, kao [be-be-i]? To je zapravo suštinsko pitanje ovakvih dilema koje ulazi u domenu jezičke osviještenosti.
Kada se BBI centar otvorio ili otvarao, mnogi su pohitili da njegovo ime izgovaraju na engleski način jer je taj način u javnom mnijenju doživljen prestižnim (jer vam niko neće moći reći kako ne znate spelovati engleski), a što se ipak može, donekle, možda blago i djelimično, okvalificirati i kao svojevrsni jezički kompleks.
Nakon što je u eter pušten taj izraz, i nakon što je masovno ponavljan u javnom prostoru, ništa drugo nije se moglo dogoditi nego da će taj izraz prihvatiti gotovo svi slojevi našeg društva i uzrasta. Tek sam sporadično imao priliku čuti da poneko, ko nije obolio od ovog jezičkog virusa, izgovara [be-be-i].
A da se radi o pogrešnom i nestandardnom načinu izražavanja ove skraćenice, govori onaj drugi dio izraza: centar, koji se redovno i dosljedno izgovara po bosanskoj fonetici – centar, a ne po engleskom izgovoru riječi – center. Zato je sve do nas i zato treba biti svjestan i toga da razloge ovakvog jezičkog stanja treba tražiti i u društvenom poretku i neadekvatnoj brizi za bosanski jezik.